MENTALNO ZDRAVLJE I POSTTRAUMATSKI RAST NASTAVNIKA UNIVERZITETA U SARAJEVU TIJEKOM PANDEMIJE COVID-19

Pandemija COVID-19 na različite je načine ugrozila mentalno zdravlje ljudi. Neki autori smatraju da predstavlja svojevrsnu kolektivnu traumu, pa očekivano se kod nekih osoba pokreću procesi koji potiču tzv. posttraumatski rast. Cilj ovoga istraživanja bio ispitati i rast nastavnika Univerziteta u Sarajevu jer su suočili s izmijenjenim načinom rada. Ukupno 286 nastavnika, 181 ženskoga 105 muškoga spola, dobi od 24 do 66 godina svim akademskim zvanjima popunilo upitnik obuhvatio podatke o dobi, spolu, radnome mjestu, percepciji promjene radnih zadataka, osobnome iskustvu bliskih svezi obolijevanjem COVID-19. Korišteni Kratki mentalnoga zdravlja Upitnik posttraumatskoga rasta. Rezultati sugeriraju sveučilišni nastavnici tijekom pandemije općenito očuvali svoje zdravlje, što naročito odnosi muškarce. Bolje povezano nižim stupnjem Čini prosjeku nisu doživjeli pandemiju kao traumatsko iskustvo. Statistički značajan uočen području percepcije vrijednosti života procijenili im radni zadatci značajno promijenili uslijed pandemije. Nisu uočene druge značajne razlike obzirom doživljaj radno mjesto iskustvo obolijevanja Povezanost rasta također, nije bila statistički značajna. Budući rizici za postoje postpandemijskome razdoblju, čini važnim obratiti pažnju psihološku dobrobit sveučilišnih spola onih percipiraju znatno Ključne riječi: zdravlje; rast; COVID-19;